CERVIKALNA RADIKULOPATIJA

Degeneracija vratne kičme može rezultirati sa nekoliko stanja koja uzrokuju problem. Obično se dele na mehaničke probleme u vratu i na problem uzrokovan iritiranim ili pritisnutim živcem. Cervikalna radikulopatija je problem koji rezultira kada je živac iritiran pri napuštanju spinalnog kanala. Ovo stanje obično nastaje kada je koren živca pritisnut hernijacijom diska ili osteofitom.

 

Svrha ovih informacija je pomoć pri razumevanju:

– Anatomije cervikalne radikulopatije

– Znakova i simptoma cervikalne radikulopatije

– Kako se stanje dijagnostikuje

– Moguće terapije za tretiranje tih stanja

Uzroci

Cervikalna radikulopatija (pritisnut živac). Kada koren živca napušta leđnu moždinu i vratnu kičmu, on se dalje pruža u ruku. Tim putem svaki živac daje senzorne impulse za određene delove kože na ramenu i ruci. Takođe osigurava električne signale određenim mišićima za pokretanje ruke i šake. Kada je živac iritiran ili pritisnut on ne obavlja svoju funkciju to obično dovodo do slabosti mišića kojeg inervira, utrnulosti delova kože i boli. duž živca. U vratu se to stanje zove cervikalna radikulopatija.

 

Pogledajmo sad različite uzroke cervikalne radikulopatije.

Živac pritisnut hernijacijom diska

Pokrećući glavu napred i nazad, okrećući levo i desno radimo pritisak na pršljenove I diskove između njih. Disk reaguje na pritisak od pršljena tako da absorbuje udarce. Pomerajući glavu prema napred uvlači se disk između pršljenova što može dovesti do ispupčenja živca prema leđnoj moždini i korenu živca (bulging). Povreda diska se događa kada pokreti u vratnoj kičmi rade veliki pritisak na disk. Jedno od težih stanja je hernijacija diska. Kod ovog stanja puknuće spoljašnjeg sloja diska – anulusa kod intervertebralnog diska je tako veliko da središnja jezgra – nucleus pulposus izlazi van diska. Do puknuća anulusa može doći u bilo kojem delu diska. Ako dođe do puknuća prema spinalnom kanalu tada nucleus može pritisnuti spinalne živce. Pritisak na koren živca kod hernijacije diska može uzrokovati bol, trnjenje i slabost duž živca. Postoje dokazi da i jedinjena koje ispušta rupturirani disk može iritirati korijen živca i pojačati simptome pogotovo bol.

Hernijacija diska se najčešće događa u srednjem dobu. Do hernijacije može doći i kada se primeni prejaka sila na inače zdravi disk npr. Kad kod automobilske nesreće glava udari u vetrobransko staklo. Sila udarca je jednostavno prejaka da bi je mogao absorbovati i zdravi disk. Hernijacija se može dogoditi i disku koji je oslabljen degenerativnim procesima. Kod jednom oslabljenog diska potrebna je manja sila da dođe do puknuća. Ipak, nemaju svi sa rupturiranim diskom degenerativnu bolest. Isto tako kod onih koji imaju degenerativnu bolest ne mora nužno doći do hernijacije.

 

Pritisnut živac zbog degeneracije i osteofita

Kod ljudi u srednjem dobu i starijih, rupture diska mogu uzrokovati i osteofiti (koštani izdanci) oko korena živca. To se obično događa unutar foramena – otvora leđne moždine odakle koreni živca napuštaju kčmu i pružaju se dalje u ruku. Ako ti koštani izdanci postanu dovoljno veliki, mogu dodirivati koren živca i iritirati ga. To uzrokuje iste simptome kao i hernijacija diska, kao što su bol duž živca, trnjenje u senzoričkim područjima i slabost u mišićima koje inervira taj živac.

 

Simptomi

Simptomi koje uzrokuje cervikalna radikulopatija se šire iz vrata u periferiju. To znači da iako je uzrok u vratnoj kičmi, simptomi se mogu osećati u ramenu, ruci i šaci. Simptomi će se osećati u područjima gde se pruža zahvaćeni živac. Gledajući područija gdje se osjećaju simtomi, specijalist za kičmu može odrediti o kojem se živcu radi. Simptomi uključuju bol, trnjenje i slabost mišića. Refleksi u ruci takođe mogu biti zahvaćeni. Kada patite od cervikalne radikulopatije, možete imati i bol u vratu i glavobolju u zadnjem delu glave(okcipitalna glavobolja).

 

Dijagnoza

Dijagnostika bola u vratu počinje sa anamnezom i fizičkim pregledom. Nakon toga će  fizijatar imati neke ideje o uzroku boli. Da se potpuno uveri u uzrok boli fizijatar  će preporučiti i neke dijagnostičke postupke kao što su rentgen i magnetna rezonanca.

Fizički pregled

Najviše informacija se dobije putem pregleda. Kao deo pregleda rade se i testovi kao što su:

– Testiranje utrnutosti ruke i šake

– Testiranje refleksa

– Testiranje snage mišića

– Testiranje znakova živčane iritacije


Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.